Umesto Laki Metro ili Teški Metro ... videti pod Laki Bicikl (LB) u Beogradu
Beleška o nedelji dizajna u Beogradu ...
Belgrade design week 2009. i Mikser Design Expo 09. dogodili su se poslednje nedelje maja ove godine i bili su uspešni, pre svega primereni datim okolnostima, opštoj svetskoj krizi i drugim nevoljama koje izviru kako u okruženju tako i ovde, jer Beograd, naravno, jeste svet. Ukupna prezentacija onoga što je ponuđeno u dva veoma različita prostora, a i onoga što se dalo čuti na pratećim predavanjima inostranih eksperata iz oblasti dizajna (lokalno vole da ih zovu „svetski poznati ... „ ), koja su saslušana sa dužnom pažnjom, u trendu je stanja na planeti u ovoj oblasti. Nije namera ovog teksta da se bavi kvalitetom i dometom eksponata, ideja i iskaza, umetničkih i komercijalnih, što bi inače bilo važno, posebno kada se govori o dizajnu, već samo da se zabeleži viđenje prostora i ambijenata u kojem su se događaji odigravali i dešavali, i poruke koje su sa tih mesta bile odaslate.
Splavovi i novi govor u urbanizmu ...
Splavovi uz obale Save i Dunava čine sliku Beograda prepoznatljivom; modernim jezikom se to zove brend, i trebalo bi da znači da kad se negde u svetu kaže Beograd, pomisli se najpre na splavove i noćni provod na plovilima, a kad se spomene splav, neizostavno se pomisli na Beograd. Možda je tako, sudeći po medijima koji ovu temu baš tako vide, a i po turistima koji od svega u Beogradu najviše zapamte splavove. To što je splav tekovina poslednje decenije dvadesetog veka i što Beograd postoji i traje od pre hiljadu godina, to u novoj informatičkoj eri i nije važno, sada je drugačiji način doživljaja grada. Iznošenje na glas i preporuka su presudni kako za Kalemegdan tako i za splavove. Ali nisu splavovi visoko pozicionirani u pamćenju grada samo zbog dobrog glasa koji ih bije, i oni su doprineli da tako bude a zatim i lokacija na koju se smestiše. Na međi vode i tla splavovi umanjuju razdaljinu između obala, uvode reke u gradsku matricu te one nisu više samo plovni putevi ili deo gradskog pejsaža, već su, kao aktivni učesnik, realno uvedene u gradski život. Stvoren je na obalama poseban ambijent, svojstven samo Beogradu, pa se može reći da su splavovi stasali u identifikacioni znak grada.