Dnevna arhiva: 22 November, 2008

Gradograditeljstvo … a arhitekti ?

Ko gradi grad – pitanje je koje se postavlja oduvek. Nekada su to radili svi koji su imali potrebu za gradnjom i manje više spontano, onda su se umešale vođe plemena a kasnije vladaoci, i gradili su razne forme naseobina, sela od blata i granja, kamene kuće i bogomolje, kasnije, kad su stekli zemlju i kmetove, gradili su tvrđave sa dvorcima, zatim katedrale, letnje i zimske rezidencije kojekuda, pa tako, tokom istorije, sve do Miteranove Opere ili nešto ranije do Titovog Novog Beograda. Sada to čine kompanije, preduzeća i pojedinci pre svega, (generalno ih zovu investitori), država i gradovi, naravno, ne zaostaju, ali zna se ko je glavni jer kad i država investira, sredstva dobavlja iz poreza koji plaćaju preduzetnici i investitori.

U virtuelnom istoriskom pregledu ko je šta gradio, kada i zašto, može se sačiniti poduži spisak vladaoca (za njih se pouzdano zna šta su radili) i investitora (oni zgradama daju svoja imena pa se tako prepoznaju), ali za mnoge zgrade, čak veoma značajne, ne zna se koji to behu arhitekti – autori. Za srpske manastire se zna vladar, ktitor, ali ko je nacrtao manastirski plan ili gradio bez plana u većini slučajeva je slatka tajna. Pa i danas se, valjda kontinuiteta radi, kad se u medijima govori o nekoj zgradi, retko pomene arhitekta, uobičajeno je da visoki gradski zvaničnik preseca onu crvenu vrpcu i otvara školu ili tako nešto, daruje zgradu narodu, a arhitekta se okolo muva, pa ako ga neko, onako skrajnutog, spazi …. Nastavite sa čitanjem